![]() |
napravi svoj filmu srednjim školamakampfoto |
| 20092007 | ||
| pozivučesnicipredavačiletnji deozimski deoprakticni radovi |
![]() |
![]() |
predavači
Uvod u film Nemanja Babić (rođen 1980. godine u Kraljevu) je montažer dokumentarnih i dugometražnih filmova snimljenih u produkciji domaćih i nezavisnih filmskih kuća u jugoistočnoj Evropi. Najvažnija odlika njegovog rada je traganje za novim aspektima filma kao medija uslovljenim stalnim razvojem digitalne tehnologije i vizuelne kulture. Nemanja je svoje praktično i umetničko istraživanje filmske umetnosti započeo 2001. godine na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, na Fakultetu dramskih umetnosti, na katedri za filmsku i TV montažu. Kao student i po završetku studija učestvovao je u raznim profesionalnim i akademskim programima, između ostalog, pohađao je prestižne škole dokumentarnog filma Atelier Varan u Parizu, masterklas kurseve filmske režije koje su držali slavni režiseri poput Emira Kusturice. Ima i četiri godine radnog iskustva na B92 - vodećoj nezavisnoj televiziji u regionu. Njegov profesionalni angažman je uglavnom usmeren na montažu dokumentarnih filmova, ostvarenja iz oblasti istraživačkog televizijskog novinarstva, eksperimentalnih nenarativnih video radova i kratkih TV formi poput reklama, promotivnih filmova za firme i muzičkih spotova. Nemanja Babić nastavlja da razvija interesovanje za nove oblike vizuelnog izraza i radi na izazovnim projektima koji na nekonvencionalan način govore o najvažnijim društvenim problemima i predstavljaju pokušaj da se uspostavi komunikacija i postigne pomirenje među ljudima. Ti projekti su istovremeno i izraz nastojanja da se uspostave novi standardi kvaliteta estetike audio-vizuelne komunikacije. Najvažniji radovi: Ljudska prava i film Miljenko Dereta završio je filmsku i TV režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i TV, u Beogradu u klasi profesora Radoša Novakovića (1973). Od 1973. do 1989. god. pisao je filmske kritike za III program Radio Begrada i režirao nekoliko radio drama. 1974. god. bio je asistent na filmu "Derviš i smrt" Zdravka Velimirovića, a 1975. god. asistent na filmu "Ruža od betona" Jovana Aćina. Od 1975. do 1990. godine radio je kao slobodni umetnik, spoljni saradnik, a režirao je i za TV Beograd i TV Novi Sad u dokumentarnom, kulturnom i dramskom programu. 1987. god. Miljenkova drama "Konac komedije" po tekstu Ive Andrića uvršćena je u prvu svetsku izložbu "Umetnost Televizije" koja je obišla sve svetske muzeje moderne umetnosti i prikazana na INPUTu u Filadelfiji. Iste godine snimio je igrani film "Špadijer, jedan život"za koji je dobio Nagradu Mladosti za najboljeg mladog reditelja na festivalu u Puli, Hrvatska. 1988. god. Njegova drama "Pre doručka i posle" po tekstu Judžina O Nila bila je uvrštena u zvaničnu selekciju TV festivala u Kanu. Godine 1991. zbog političkog angažmana zabranjen mu je ulazak u RTS. Dramaturgija Filip Vujošević (rođen u Beogradu 1977. godine) je dramski pisac i dramaturg. Diplomirao je na Odseku za dramaturgiju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, 2002. godine. Bavi se pisanjem pozorišnih komada, scenarija za reklame, teorijom pozorišta... Angažovani film & Analiza filma Tanja Brzakoviċ, studirala je filmsku i TV režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Na te studije se se nadovezale postdiplomske studije na Univerzitetu u Hamburgu i Masters Program kod Universal Studios u Los Anđelesu. Živi i radi na relaciji između Berlina i Beograda i idalje veruje da je bavljenje filmom najlepša profesija. Kako napraviti intervju? Tatjana Aleksić, reporterka je informativne redakcije televizije B92. Svakodnevno u informativnim emisijama izveštava o najvažnjim političkim dešavanjima u Skupštini i Vladi Srbije. Osim što je pratila sve izbore u Srbiji u poslednjih nekoliko godina, 2008. godine imala je priliku i da prati američke predsedničke izbore. Autor je i voditelji emisije "Replika" koje se bavi radom parlamenta. Osim politike, povremeno se bavi i pitanjima bezbednosti. Tatjanino intersovanje za vojsku i službe bezbednosti dolazi nakon intezivnog rada na slučaju nerazjašnjenih ubistva dvojice vojnika u kasarni Topčider u Beogradu. O tom slučaju sa kolegom Peđom Obradovićem napravila je dokumentarnu emisiju "Smrt u Topčideru". Autor je i nekoliko emisija o korupciji u okviru serijala "Dosta zločina". Režija Osnivač je i selektor filmskog festivala Slobodna zona od 2005 do 2007. Izabrana filmografija: Montaža Odabrana filmografija: Igrani filmovi: Od 2002. do 2006. radila je kao predavač iz predmeta tv montaža na kursu za mlade novinare i studente novinarstva iz Jugoistočne Evrope (SEFAM - Südost-Medien Agentur Bremen-Belgrad/Stability Pact for Southeast Europe). A od 2008. Je voditeljka video radionice za mlade (14-19 god) iz Nemačke i Rumunije u okviru projekta "Wer ist Andrei/Cine este Andrei?", Hosman, Rumunija. U januaru 2009. je magistrirala Art in Context/Kunst im Kontext na Univerzitetu umetnosti u Berlinu (Universität der Künste, Berlin, Institut für Kunst im Kontext). Trenutno radi kao stručni saradnik na projektima "Visual History Archive in der schulischen Bildung" (novi mediji u nastavi o žrtvama Holokausta u nemačkim školama) i "Stimmen ehemaliger Zwangsarbeiter/Voices of forced Labour 1939-1945", na Freie Univesität-u u Berlinu u saradnji sa Shoah Foundation University of South California, USA. Kamera praksa: upoznavanje sa kamerama, upoznavanje sa stativima, kadriranje, švenkovanje, beli balans i blenda, snimanje iz ruke, snimanje sa svetlom (prirodnim i veštačkim) Dunja Bajić od 2005. radi na RTV B92 u Beogradu. Studirala je na Fakultetu Dramskih Umetnosti u Beogradu, bila je saradnica Centra Za Stvaralastvo Mladih i Centra za vizuelne komunikacije KVADRAT (na snimanju dokumentarnog filma "Beogradski zvuk"). Na Trećem svetskom samitu medija za decu (3rd World Summit On Media For Children) bila je glavni koordinator dečijeg studija. Sarađivala je na predstavi Kokana Mladenovića "Sestre po Metli" (Pozorište Duško Radović), bila saradnica u dTV- Dečija Televizija. Ton praksa: upoznavanje sa mikrofonima, sa miksetom i priključcima za kameru, snimanje atmosfera unutra i napolju, snimanje inetrvjua unutra i napolju, snimanje tona sa kamere Zoran Filipović (1955, Beograd) diplomirao na Fakultetu dramskih umetnosti 1989.godine na Odseku filmske i TV montaže sa temom Snimanje i montiranje dijaloga na filmu. Od 1998.godine predavač na Fakultetu dramskih umetnosti za predmet SNIMANJE I OBRADA ZVUKA koji slušaju studenti FILMSKE I TV MONTAŽE, REŽIJE I KAMERE. Zaposlen u RADIO TELEVIZIJI SRBIJE od 1982.godine na poslovima snimanja i obrade zvuka te samim tim i sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti na svim produkcijskim oblicima (projekti dramske i filmske redakcije, projekti dokumentarnog i obrazovnog programa redakcija RTS-a, projekti dečijeg, naučnog i muzičkog programa redakcija RTS-a). Inetrent i novi mediji Vedran Vučić (1964, Metković u Hrvatskoj) studirao hemiju i bio saradnik brojnih međunarodnih organizacijaa koje se bave razvojem civilnog društva. Završio kurseve o načinima reagovanja na konflikte na Vudbruk koledžu u Birmingemu (V. Britanija) i mirovne studije na Univerzitetu u Bradfordu. Bavio se proučavanjem simboličkog izraza, mita i medijske transformacije u savremenoj umetnosti što ga je dovelo do korišćenja kompjutera i raznih vrsta softvera za obradu zvuka i programiranja i istražuja mogućnosti primene veštačke inteligencije u oblasti muzike i kompjuterske grafike. Njegovi likovni radovi - slike nastale na računaru - su mnogo puta izlagane na Internetu gde su dostupne i muzičke kompozicije čiji je autor. U komponovanju primenjuje teoriju haosa, fraktale i principe mnogih drugih naučnih pravaca. Vedranovi tekstovi o veštačkoj inteligenciji i veštačkom životu u umetnosti su prevođeni na engleski, nemački, francuski, španski, poljski, češki i druge jezike. Sarađivao je sa brojnim institucijama među kojima su: katedra za veštačku inteligenciju Univerziteta u Edinburgu (Velika Britanija), katedra za računarstvo i katedrom za adaptivnu robotiku Univerziteta u Arhusu (Danska), Univerzitet države Ilinois, Benington koledž (SAD), Nacionalni istraživački savet i Institut za psihologiju (Italija), katedra za računarstvo Izraelskog univerziteta (Izrael), Fondacija za elektronsku muziku (SAD), fondacija „Experimental Intermedia" (SAD). Članke je objavljivao u mnogim inostranim časopisima („Muhely" - Mađarska, „Convergence"), te u brojnim knjigama i materijalima međunarodnih konferencija o umetnosti, tehnologiji i veštačkoj inteligenciji. Komponovao je muziku za preko 40 pozorišnih i savremenih plesnih predstava i učestvovao na različitim međunarodnim pozorišnim i festivalima savremenog plesa u više zemalja (Mađarskoj, Poljskoj, Italiji, Nemačkoj, SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj i dr.). Trenutno se nalazi na dužnosti direktora projekta u Istočnoevropskoj fondaciji za elektronsku muziku u Olbaniju, država Njujork, SAD. Držao je radionice i predavanja na koledžima i univerzitetima širom teritorije bivše Jugoslavije i u inostranstvu. Bio je koordinator Programa za decu i mlade Fonda za otvoreno društvo i direktor projekta Internet programa istog Fonda. Predsednik je Upravnog odbora Linux centra - nevladine organizacije koja se bavi promocijom besplatnog softvera. Deo Vedranovih aktivnosti je usmeren na softversku analizu i obradu digitalnog signala uz pomoć besplatnog softvera i otvorenog hardvera. Lučian Muntean diplomirao je 2000. godine na Univerzitetu za film i pozorište u Bukureštu, u Rumuniji, na Odseku za filmsku fotografiju. Od tada, Lučian radi kao režiser i snimatelj za mnogobrojne produkcijske kuće u Srbiji i Rumuniji. Autor je nekoliko dokumentarnih filmova. Trenutno se bavi, zajedno sa svojom suprugom Natašom, produkcijom nezavisnih dokumentarnih filmova, kao režiser, snimatelj, scenarista i producent. Nataša Muntean diplomirala je 2001. godine na Akademiji primenjenih umetnosti u Bukureštu, u Rumuniji, na Odseku za fotografiju i video; 2008. godine završila je postdiplomske studije na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu, na Odseku za fotografiju u klasi profesora Branimira Karanovića. Dobitnica je nekoliko međunarodnih nagrada za svoje animirane filmove i nekoliko inostranih stipendija, od kojih izdvajamo stipendiju u BENETTON centru za komunikacije i istraživanje za mlade, kreativne ljude - FABRICA (Trevizo, Italija), gde je radila na mnogobrojnim projektima pod vođstvom producenta Marca Müllera (dobitnik Oskara - „No Man's Land", 2002). Trenutno se bavi, zajedno sa svojim suprugom Lučianom, produkcijom nezavisnih dokumentarnih filmova, kao rediteljka, montažerka, scenaristkinja i producentkinja. Lučian i Nataša Muntean svoje stvaralaštvo u nezavisnoj produkciji dokumentarnog filma započeli su 2005. godine, pod pseudonimom LUNAM DOCS. LUNAM DOCS posvećen je snimanju dokumentarnih filmova o ljudskim pravima, socijalnoj pravdi, širom sveta, sa posebnom pažnjom posvećenom dečjim pravima i globalnom problemu dece koja rade i koja ne mogu da se školuju. Prvi film dua LUNAM DOCS, pod nazivom "Punam", Lučian i Nataša u celosti su snimili, montirali, režirali i producirali. Ukratko, kratkometražni film "Punam" prikazan je na više od 50 prestižnih međunarodnih festivala, dobitnik je 8 međunarodnih nagrada, prikazan je na mnogim nacionalnim televizijama Evrope i Amerike i koristi se u edukativne svrhe po čitavom svetu. LUNAM DOCS 2007. godine snima svoj drugi film, dugometražni dokumentarac pod nazivom "Putovanje crvenog frižidera". Ovog puta, oni su finansijski podržani od The Global Fund for Children, najveće neprofitne organizacije na svetu posvećene isključivo borbi za decu i dečja prava, Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje i kulturu Autonomne Pokrajine Vojvodine i YLE, Finske nacionalne televizije. Do sada, "Putovanje crvenog frižidera" osvojio je 22 međunarodne nagrade, prikazan je na više od 60 filmskih festivala i emituje se na mnogim televizijama. Ovaj film je na svim festivalima uvek među TOP 10 po glasovima publike (na nekim festivalima prikazuje se i po 300 filmova!), a dobio je i sjajne kritike međunarodnih filmskih kritičara. Septembra 2007. godine, Lučian i Nataša Muntean oformljuju fondaciju PUNAM FUND, kao rezultat ogromne pozitivne reakcije publike širom sveta na filmove "Punam" i "Putovanje crvenog frižidera", koji su ih inspirisali da finansijski podrže i pomognu decu prikazanu u filmovima. PUNAM FUND uspešno radi na borbi protiv rada dece i na obezbeđivanju njihovog školovanja. U okviru toga, a i u svrhe prezentacije dokumentarnih filmova "Punam" i "Putovanje crvenog frižidera", LUNAM DOCS osmislio je, kreirao i pokrenuo website www.lunamdocs.com, koji je i sam dobitnik nekoliko priznanja. Prijatelji/organizacije koje podržavaju filmske projekte LUNAM DOCS-a, kao i fondaciju PUNAM FUND su OXFAM International, Christian Aid, Greenpeace International, Human Rights Watch, The Global Fund for Children i mnogi drugi. Nebojša Slijepčević (rođen 1973. u Zagrebu). Režiju je diplomrao na Zagrebačkoj akademiji dramske umjetnosti. Režirao je brojne televizijske dokumentarce - nagrađenu epizodu serijala „City Folk", u produkciji EBU-a (European Broadcast Union). Jedan je od autora dokumentarnog serijala „Direkt" koji se već sedam godina prikazuje na Hrvatskoj televiziji. Sam je režirao tridesetak epizoda, a danas je izvršni producent serijala. Trenutno završava svoj prvi crtani film „Pas i zec", te očekuje premijeru igranog omnibusa „Zagrebačke priče" u kojem je režirao jednu od epizoda. U međuvremenu krati vreme radeći kao kreativni producent na serijalu „Romi u Evropi", koji se snima u desetak evropskih zemalja. Nagrade: Odabrana filmografija:
|
||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||